Trg hrvatskih mučenika 5, Duga Resa, tel. +385 47 811 222, 811 224 tel./fax: +385 47 811 223, e-mail: info@staklo-spudic.hr

Impresum

ZVUČNA I TOPLINSKA IZOLACIJA

        

Što je zvuk?

Zvukom nazivamo osjet koji nastaje kao posljedica cikličke promjene pritiska zraka na bubnjić u uhu. S obzirom na to da djeluje kao pritisak - zvuk je oblik energije.

Što je buka?

Bukom se naziva skup složenih i neusklađenih zvukova.
Iz tih je razloga Svjetska zdravstvena organizacija propisala nivo od 65 db granicom buke iznad koje ona postaje štetnom po zdravlje.
Složeni i neusklađeni zvukovi posljedica su složenih i neusklađenih pritisaka. Osim što je osjećaj neugodan, svi ti pritisci štetni su za bubnjić ljudskog uha i stoga opasni po osjetilo sluha.

 

Dakle, buka je opasna po zdravlje! 
 

NIVO BUKE I UTJECAJ NA ČOVJEKA

STAKLO I ZVUČNA IZOLACIJA

S obzirom na to da nije moguće izolirati sve izvore buke, a nije prirodno da se zaštitimo od primanja svih zvukova, moramo pronaći način da spriječimo dolazak samo neusklađenih i složenih zvučnih valova.
Najčešća korištena metoda za izražavanje zvučne izolacije je index ISO (Rw) a brojčano se izražava u decibelima (db).
Pri tome je važno upamtiti da parametar zvučne izolacije za neki materijal iskazan u db ne pokazuje koliko taj materijal buke propušta, već iskazuje za koliko db on nivo buke smanjuje. To znači da vanjsku ulaznu buku od 110 db jednostruko staklo d = 4 mm smanjuje za 30 db i u prostor nam ulazi buka od 80 db.

Koliko treba izolirati?

Osobitosti zvučne izolacije i njena moć određuju se na bazi jačine vanjske buke i namjene prostora koji treba izolirati najmanje do nivoa podnošljivosti.

PREGLED DOZVOLJENE/PODNOŠLJIVE BUKE

VRIJEDNOST ZA BUKU CESTOVNOG PROMETA (UNI 7170/73)

Temeljem navedenih podataka utvrđujemo kakvu bi zvučnu izolaciju trebalo predložiti ili ponuditi, odnosno kakvo staklo ugraditi u predviđeni otvor, da bi se korisniku prostora iza stakla osiguralo približno poželjnu udobnost boravka ili rada s točke gledišta buke i zvučnog zagađenja.
Na primjer, ako trebamo ostakliti obiteljsku kuću koja se nalazi pored ulice kojom prolazi samo lokalni promet, ista će u prosjeku biti izložena danju buci od 65 db, a noću od 52 db.
Stan u gradskoj stambenoj zoni ne bi smio biti izložen buci većoj od 35 db.
To znači da bi danju trebalo izolirati 65-35 = 30 db, a noću 52-35 =17 db.
Iz tablice je vidljivo da je za zvučnu izolaciju dovoljno ugraditi staklo od 4 mm.

Kako i koliko buke smanjuje staklo?

Svaka prepreka smanjuje ili reducira zvučnu energiju koja kroz nju prolazi prema fiksnom odnosu koji je konstantan za konstrukciju, bez obzira na vrstu zvučne energije. To se smanjenje izražava nepromjenjivom brojkom decibela.
Na primjer ako jedna pregrada ima svojstvo izolacije zvuka (redukcije zvuka) za 20 db, znači da će ona zvuk od 80 db smanjiti na 60 db.
Kad se pregrada sudari sa zvučnim valom iste frekvencije, pojavljuje se fenomen rezonancije, koji značajno smanjuje moć zvučne izolacije te pregrade.
Postoji pored toga za svaki tip pregrade i jedna kritična frekvencija ili koincidencija vezana uz elastičnost pregrade za koju je moć zvučne izolacije izuzetno smanjena.
Dvije su osnovne karakteristike svake pregrade o kojima ovisi moć zvučne izolacije i to: masa po jedinici površine i jednoličnost ili kompaktnost strukture.
Potvrđuje se to i činjenicom da je glavni čimbenik smanjenja buke pomoću stakla njegova masa, a ona se najlakše uočava kroz debljinu stakla. Što je staklo deblje, što ga više ima, veća je njegova masa i bolje mu je svojstvo zvučne izolacije.
Zanimljivo je da s osnova zvučne izolacije, dvoslojno izo staklo samo po sebi nema nikakvih posebnih prednosti, osim onih koje proizlaze iz zakona mase za dva stakla od kojih je sastavl je no.To ne vrijedi u slučaju kad je međurazmak najmanje 20 mm, kad su dva stakla različitih debljina i kad se zrak u međuprostoru zamjeni teškim plinovima kao naprimjer SF6. Pri takvim kombinacijama međutim značajno gubi na svojstvima toplinske izolacije, i to iz razloga što K-faktor raste s povećanjem međuprostora iznad 16-18 mm, a plin SF6 ima svojstva toplinske izolacije lošija od zraka.
Potpuno je suprotna situacija s laminiranim staklima. Moć izolacije zvuka povećana je u odnosu na jednostruko staklo iste debljine, uslijed smanjenja elastičnosti stakla kao posljedica umetanja plastične folije (PVB). Iz toga je razloga laminirano staklo uvijek i rješenje za povećanje moći zvučne izolacije nego što je to jednostruko float staklo.
Ne smijemo zaboraviti da se zvuk kreće velikom brzinom, ali da širenjem slabi, da nije svaki prozor u neposrednoj blizini izvora zvuka/buke i da se manje čuje što smo dalje od izvora zvuka.
Pri tome valja naglasiti da je vrlo važno da staklo bude pravilno ugrađeno i da sav prostor između stakla i okvira u koje je ono ugrađeno bude u cjelosti ispunjen, odnosno da se spriječi svako širenje zvučnih valova kroz taj prostor.
Svojstvo zvučne zaštite jedne pregrade ipak ne zavisi samo o njenoj masi ili debljini već i o kompaktnosti pregrade. Ukoliko u njoj postoji rupa, kroz tu rupu usljed zvučnog pritiska prolaze zvučni valovi koji se ponašaju kao i komprimirani zrak koji prolazi kroz rupu u posudi koju ispunjava.
Iz toga je razloga PROZOR kao element zgrade najvažniji čimbenik zvučne izolacije.
Pri tome moramo promatrati prozor kao cjelinu svih elemenata koji ga sačinjavaju i to profili, brtve, staklo, okov…. Poboljšanje bilo kojeg od konstruktivnih elemenata pojedinačno, a ne dirajući ostale, bespotrebno je trošenje novaca.
Istraživanja pokazuju da profil nikad nije problem, problem nije niti staklo ako je pravilno odabrano, Problem su uvijek spojevi, sastavi i brtve.
Dakle spoj prozor-zid, krilo-okvir i kutevi krila ili okvira najkritičnije su točke prozora u ispunjavanju postavljenog zadatka zvučne izolacije. Poseban su problem rolete i njihova prazna kutija noću kada 'su rolete spuštene jer loše izolirana kutija smanjuje zvučnu izolaciju za 4-5 db.
Izmjereno je da loše brtvljenje u prozoru sa pukotinama od 0,2-0,3 mm može oslabiti zvučnu izolaciju za 10-12 db na cijelom prozoru.
Staklo mnogo pridonosi dobroj zvučnoj izolaciji i može udovoljiti svakom praktičnom zahtjevu. Međutim sve je uzaludno i besmisleno, ako se to staklo ne ugrađuje u isto tako kvalitetni okvir, ako se ne promatra kao dio cjelovitog kvalitetnog proizvoda.

STAKLO I TOPLINSKA IZOLACIJA 

K-faktor IZO stakla: svrha i način postizanja

Protok topline kreće se uvijek u smjeru od toplijeg prema hladnijem, pa tako i kroz staklo. Pri tome nas posebno pogađa pravac kojim se toplina gubi iz zagrijanih prostora u prirodni okoliš. Koeficijent toplinske provodljivosti pokazuje količinu energije koja u jedinici vremena prođe kroz jedinicu površine i jedinicu debljine stakla sa toplije na hladniju stranu i označava se sa K ili U.
Pojačana toplinska zaštita postiže se primjenom izo stakla kojima su tehnološki poboljšana svojstva djelovanja na prijenos i zračenja toplinskog protoka. Najviše uspjeha na smanjenju protoka topline kroz izo staklo donosi zahvat u međuprostoru između stakala od kojih je ono sastavljeno. Tu je zamjenom suhog zraka s inertnim plinovima napravljen prvi korak. Slijedeći korak na smanjenju toplinskog protoka učinjen je vrlo istančanim postupkom, kojim se na površinu stakla deponira osobito selektivan sloj molekula oksida koje reflektiraju samo toplinsko zračenje, dakle gubi se manje topline, jer ta stakla dio energije vraćaju natrag u pravcu iz kojeg energija dolazi.

Niskoemisivno staklo s mekim nanosom

PLANIBEL TOP N+ je staklo namijenjeno za izradu izo-stakla, koje je vrlo učinkovito pri očuvanju topline u samoj zgradi, maksimalno propušta svjetlost i sunčevu energiju u unutrašnjost. To staklo, dakle, pomaže da zimi bude izuzetno udobno uz staklene pregrade i doprinosi znatnom smanjenju troškova za grijanje, ima vrlo neutralan izgled, poput standardnog stakla i namijenjeno je svim vrstama uporabe: prozori kuća, oprema fasada i prozori poslovnih zgrada i slično. PLANIBEL TOP N+ je prozirno float staklo, premazano s oksidima metala s katodnim naparivanjem u vakuumskim uvjetima. Taj napareni sloj izuzetno je odbojan na dugovalnu toplinsku radijaciju i također je poznat kao sloj niske emisije.

STAKLO I PROLAZ SUNČEVE ENERGIJE

Refleksno staklo s tvrdim nanosom

Pored svoje osnovne funkcije reguliranja propusnosti sunčeve energije, STOPSOL staklo cijenjeno je zbog osebujnih estetskih elemenata, boja i diskretnih reflektirajućih slika. S površinama koje reflektiraju okolni ambijent i sa svojim poigravanjem bojama, STOPSOL pruža široki raspon mogućnosti u projektiranju opreme zgrada, verandi itd.
STOPSOL staklo je izrađeno s procesom nanosa na liniji (pirolitički nanos), gdje se metalni oksidi nanose pri visokoj temperaturi na PLANIBEL staklo ili na u masi obojeno float staklo Planibel u boji.. S tim se procesom stvara izuzetno otporan i čvrst nanos.
Priroda nanosa određuje izgled odsjaja i reguliranje prolaska sunčeve energije za svaki pojedini proizvod u paleti proizvoda STOPSOL.

Staklo obojeno u masi

STOPSOL je u masi obojeno float staklo za reguliranje prolaza sunčeve energije. Obzirom na to da se s lakoćom može obrađivati i na raspolaganju je i u debljim izvedbama, može ga se koristiti u raznolike svrhe, jer zadovoljava najrazličitije potrebe, kako za fasade, tako i za uređenje interijera i izradu namještaja.